Croatian Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Dutch English Filipino French German Hungarian Italian Japanese Macedonian Polish Portuguese Russian Slovak Slovenian Spanish

Zid Suza Otočje Galapagos, Ekvador

Naslovna fotografija, autor: Sailing Nomad

Otočje Galapagos je najpoznatije po svojoj raznolikoj flori i fauni. Otoke je proslavio Charles Darwin čije je pronicljivo promatranje otoka, tijekom putovanja Beaglea, konačno dovelo do razvitka njegove teorije o prirodnom odabiru i evoluciji. Danas, otoci i vode koje ih okružuju su zaštićeni nacionalni park i biološki pomorski rezervat, te dio UNESCO Svjetske Baštine. Ali otok ima i mračnu prošlost.

walloftears steven

Autor: Steven

1832. godine, Otočje Galapagos je pripojio Ignacio Hernandez te je arhipelag postao dio Ekvadorske Republike. Ubrzo potom, kaznene kolonije su uspostavljene na otoku zbog njegove udaljenosti i izolacije od kopna što je onemogućavalo bijeg. Zatvorenici s kopna su premješteni na otok i bili su prisiljeni raditi na poljoprivredi. Prvi kolonisti su prognani vojnici poslani od kuće zbog propalog pokušaja prelaska na kopno. Ali užasni životni uvjeti su rezultirali u broju pobuna i do 1952. godine, naseljenje je propalo.

walloftears panoramio

Autor: Panoramio

Brojni su bili pokušaji da se naseli Otočje Galapagos ali ni jedan nije bio uspješan. Manuel J. Cobos, koji je doveo zatvorenike i radnike pod ugovorom da rade u njegovim poljima šećerne trske i plantaži kave, je ubijen od strane svojih radnika. Drugi slučaj spominje José Valdizána, koji je dobio ugovor na 12 godina od Ekvadorske vlade da izvlači lakmus s Otočja Galapagos, je umro tijekom ustanka 1878. godine.

walloftears jedegenhardt

Autor: Jedegenhardt

Pri kraju Drugog Svjetskog Rata, Ekvadorska vlada je uspostavila još jednu brutalnu kaznenu koloniju na otoku Isablea. 1946. godine, 300 zatvorenika je prebačeno na otok Isabela i bili su prisiljeni da grade besmislen kameni zid kao oblik kazne. Zatvorenici su morali prelaziti velike udaljenosti do kamenoloma, rezati velika vulkanska kamenja te ih potom nositi do mjesta gradnje zida. Mnogi su zatvorenici umrli u mukama. Napokon, 1958. godine zatvorenici su se pobunili što je dovelo do ubojstva stražara i pogibije mnogih zatvorenika. Vlada je zatvorila kaznenu koloniju na otoku Isabela godinu dana kasnije.

walloftears ivar

Autor: Ivar

Ostaci uzaludnog zida, dugi nekih 100 metara, se i dalje mogu vidjeti blizu Puerto Villamil danas, stoji kao testament vremena okrutnosti i mučenja. Nazvan je „Zid Suza“.

Želiš znati više, klikni OVDJE

 

Prikaz google mapePlaniranje rute
Polazište:

TRAŽITE SMJEŠTAJ?

ZANIMLJIVOSTI

София plus.google.com/102831918332158008841 EMSIEN-3

Portal koristi kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali vaše korisničko iskustvo !

Ako ne promijenite postavke preglednika pristajete na njega! Learn more

SLAŽEM SE

PRIVATNOST KORISNIKA

Prema zakonu Europske unije, želimo Vas obavijestiti da ovaj web portal koristi kolačiće (Cookies) kako bismo mogli osigurati najvišu kvalitetu usluge. 

Kolačići u vašem pregledniku omogućuju nam da osiguramo rad svih funkcija internetskog portala, da određene sadržaje prilagodimo posebno za vas i analizom posjeta stalno poboljšavamo internetski portal.

Kako se kolačići (Cookie) pohranjuju možete podesiti u postavkama preglednika. U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ovog web portala, moramo na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( kolačića - eng. naziv cookies ). Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.