Croatian Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Dutch English Filipino French German Hungarian Italian Japanese Macedonian Polish Portuguese Russian Slovak Slovenian Spanish

Palača Charlottenburg Berlin, Njemačka

charlottenburg naslovna oliver

Autor: Oliver

 

Palača Charlottenburg je najveća palača u Berlinu i jedina preživjela kraljevska rezidencija u gradu koji datira iz vremena obitelji Hohenzollern. Izvorna palača je naručena od strane Sophie Charlotte, žene Friedricha III., izabranika Brandenburga u tada selu Leitzowu. Izvorno nazvana Lietzenburg, palaču je dizajnirao Johann Arnold Nering u baroknom stilu. Inauguracija palače je proslavljena 11. Srpnja 1699. godine, na Friedrichov 42. rođendan.

 

charlottenburg easytraveler2

Autor: Easy Traveler

 

Friedrich je okrunio sama sebe kao Kralj Friedrich I. Pruski 1701. godine (Friedrich II. znan kao Friedrich Veliki, je kasnije postigao titulu Kralja Prusije). Dvije godine prije toga, imenovao je Johann Friedrich von Eosandera (također znanog kao Eosander von Göthe) kraljevskim arhitektom i poslao ga da proučava arhitektsko razvijanje u Italiji i Francuskoj, osobito Palače od Versaillesa. Prilikom povratka 1702. godine, Eosander je započeo s proširivanjem palače na obje strane. Sophie Charlotte je umrla 1705. godine i Friedrich je nazvao palaču i imanje Charlottenburg u sjećanje na nju. U nadolazećim godinama, plantaža naranči je sagrađena na zapadu palače a središnji dio je proširen s velikim tornjem s kupolastim krovom i velikim predsobljem. Na vrhu kupole je vjetrokaz u obliku pozlaćenog kipa koji predstavlja sreću koji je dizajnirao Andreas Heidt. Plantaža naranči je izvorno korištena za rijetke zimzelene biljke. Tijekom ljetnih mjeseci, kada preko 500 stabala naranči, limuna i kiselih naranči ukrašavaju barokni vrt, plantaža je redovito prelijep prizor tijekom dvorskih svečanosti. Unutar palače, je soba opisana kao „osmo svjetsko čudo“, Jantarna Soba, soba sa zidovima obloženim ukrasnim jantarom. Dizajnirao ju je Andreas Schlüter i njena izgradnja od strane Danskog zanatlije jantara Gotfrieda Wolframa je započela 1701. godine. Friedrich Wilhelm I. je dao Jantarnu Sobu Caru Petru Velikom kao poklon 1716. godine.

 

charlottenburg easytraveler1

Autor: Easy Traveler

 

Kada je Friedrich I. Umro 1713. godine, naslijedio ga je njegov sin, Friedrich Wilhelm I. čiji su planovi za izgradnju bili manje ambiciozni, iako se pobrinuo da je zgrada propisno održavana. Izgradnja je nastavljena nakon što je njegov sin Friedrich II. (Friedrich Veliki) došao na tron 1740. Godine. Tijekom te godine, dovršene su staje za njegovu osobnu stražu na sjeveru plantaže naranči a radovi su započeli na istočnom krilu. Izgradnju novog krila je nadgledao Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff, upravnik svih Kraljevskih Palača, koji je uvelike slijedio Eosanderov dizajn. Vanjski ukrasi su relativno jednostavni, ali unutarnje uređenje je bilo raskošno. Prizemlje je bilo namijenjeno za Friedrichovu ženu Elisabeth Christine, koja je preferirala Palaču Schönhausen, i bila je jedino povremeni posjetitelj. Ukrašavanje gornjeg kata, koje je uključivalo Bijelu Dvoranu, Dvoranu za Bankete, Sobu s Tronom i Zlatnu Galeriju, je bilo raskošno i većinu je dizajnirao Johann August Nahl. 1747. godine, drugi stan za kralja je pripremljen u dalekom istočnom dijelu krila. Tijekom ovog vremena Sanssouci je građen u Postdamu i kada je završen Friedrich je bio jedino posjetitelj Charlottenburga.

 

charlottenburg easytraveler

Autor: Easy Traveler

 

1786. godine, Friedricha je naslijedio njegov nećak Friedrich Wilhelm II. koji je pretvorio pet soba u prizemlju istočnog krila u svoje ljetne odaje a dio gornjeg kata u Zimske Odaje, iako nije živio dovoljno dugo da ih koristi. Njegov sin, Friedrich Wilhelm III. je došao na tron 1797. godine i vladao sa svojom ženom, Kraljicom Luise sljedeće 43 godine. Većinu tog razdoblja su proveli živeći u istočnom krilu Palače Charlottenburg. Njihov najstariji sin, Friedrich Wilhelm IV. je umro, i jedini drugi kraljevski stanovnik palače je bio Friedrich III. koji je vladao 99 dana 1888. godine. Palača je teško oštećena 1943. godine tijekom Drugog Svjetskog Rata. 1951. godine, ratom oštećen Stadtschloss u Istočnom Berlinu je demoliran, s obzirom na to da je šteta na Charlottenburgu bila u najmanju ruku ozbiljna, strahovalo se da bi ova palača mogla biti uništena. Međutim, zahvaljujući naporima Margarete Kühn, Direktorice Državnih Palača i Vrtova, ponovno je obnovljena u svoje prijašnje stanje, s divovskim modernim stropom koji je oslikao Hann Trier.

 

charlottenburg briantolin

Autor: Briantolin

 

Vrt je dizajnirao 1697. godine u baroknom stilu Simon Godeau na kojeg je utjecao André Le Nôtre, dizajner vrtova u Versaillesu. Dizajn Godeaua se sastojao od geometrijskih uzoraka, s avenijama i opkopima, koji su odvajali vrt od njegovog prirodnog okruženja. Iza formalnog vrta je bilo Jezerce Šarana. Prema kraju 18. stoljeća, manje formalan, više prirodno dizajniran vrt je postao pomodan. 1787. godine Kraljevski Vrtlar Georg Steiner je redizajnirao vrt u Engleski pejzaž za Friedricha Wilhelma II., radove je nadgledao Peter Joseph Lenné. Nakon Drugog Svjetskog Rata, centar vrta je obnovljen u prijašnji barokni stil.

Reference: Wikipedia

 

 

Želiš znati više, klikni OVDJE

 

 

Prikaz google mapePlaniranje rute
Polazište:

Portal koristi kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali vaše korisničko iskustvo !

Ako ne promijenite postavke preglednika pristajete na njega! Learn more

SLAŽEM SE

PRIVATNOST KORISNIKA

Prema zakonu Europske unije, želimo Vas obavijestiti da ovaj web portal koristi kolačiće (Cookies) kako bismo mogli osigurati najvišu kvalitetu usluge. 

Kolačići u vašem pregledniku omogućuju nam da osiguramo rad svih funkcija internetskog portala, da određene sadržaje prilagodimo posebno za vas i analizom posjeta stalno poboljšavamo internetski portal.

Kako se kolačići (Cookie) pohranjuju možete podesiti u postavkama preglednika. U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ovog web portala, moramo na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( kolačića - eng. naziv cookies ). Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.